"posvećeni međunarodnom pravu"
Zbog stava prema ratu, Iran dopušta brodovima jedne EU države prolaz kroz Hormuški tjesnac

Diplomatski izvori u španjolskom Ministarstvu vanjskih poslova potvrdili su za Euronews da je vlada u Madridu upoznata s time da Iran omogućuje prolazak brodovima povezanim sa Španjolskom kroz Hormuški tjesnac zbog njezina stava prema ratu.
Iransko veleposlanstvo u Španjolskoj potvrdilo je tu odluku u objavi na platformi X, navodeći: „Iran smatra Španjolsku državom posvećenom međunarodnom pravu.” Rat u Iranu pretvorio je ključni Hormuški tjesnac u žarišnu točku globalnog ekonomskog opstanka, pri čemu približno 20% svjetske nafte i 19% ukapljenog prirodnog plina prolazi tim plovnim putem iz zaljevskih zemalja prema ostatku svijeta, piše Euronews.
Kroz tjesnac prolaze i druge sirovine poput gnojiva, aluminija i kemikalija, a njegovo učinkovito zatvaranje od strane Irana utjecalo je na globalnu opskrbu energijom i robom. Zatvaranje tjesnaca izazvalo je nestabilnost na burzama i rast cijena goriva diljem svijeta.
Na ovoj „šahovskoj ploči”, gdje Donald Trump i Benjamin Netanyahu pojačavaju vojni pritisak na Iran, vlada Pedra Sáncheza pojavila se kao protuteža ratnoj politici SAD-a i Izraela. Sánchez se profilirao kao glavni europski akter koji se protivi američkoj strategiji „maksimalnog pritiska”, čak sugerirajući da se europski stav približio španjolskom.
Hormuški tjesnac kao političko oružje
Hormuški tjesnac je uski morski prolaz koji je trenutačno pod kontrolom mornaričkih snaga Iranske revolucionarne garde. Teheran je prešao s potpune blokade na strategiju „selektivne blokade”, pri čemu je tjesnac zatvoren samo za brodove iz zemalja koje Iran smatra neprijateljskima.
U tom kontekstu, položaj Španjolske je povlašten, ali i opasan, jer je Sáncheza pohvalila iranska teokracija, koja je čak koristila njegov lik na iranskim projektilima.
Povoljan tretman za brodove povezane sa Španjolskom pri prolasku kroz Hormuz bio bi odgovor na Sánchezovu politiku „neutralnosti”.
Španjolski premijer odbio je sudjelovati u vojnoj operaciji pod vodstvom Washingtona te je zabranio korištenje baza Rota i Morón, što je izazvalo bijes i kritike Trumpove administracije i izraelske vlade, koje to smatraju potporom diktatorskom režimu opasnom za Zapad zbog njegovih nuklearnih programa.
„Španjolska je bila grozna”, požalio se Trump njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu ranije u ožujku.
„Zato ćemo prekinuti svu trgovinu sa Španjolskom. Ne želimo imati nikakve veze sa Španjolskom.”
Ipak, većina Španjolaca, njih 53,2%, podržava Sánchezovu odluku da ne dopusti SAD-u korištenje pomorske baze Rota i zračne baze Morón za napade na Iran, pokazalo je istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca u dnevnom listu El País.
Alžirska poveznica
Rizik plovidbe kroz Hormuz natjerao je Madrid da traži plan B za osiguranje opskrbe plinom. Nakon godina napetosti s Alžirom, zbog promjene stava Sánchezove vlade o Zapadnoj Sahari i podrške marokanskom planu za to područje, ministar vanjskih poslova José Manuel Albares započeo je put u Alžir kako bi potpisao nove ugovore i smanjio ovisnost o opskrbi s Bliskog istoka, s ciljem održavanja niskih cijena energije.
Iako Španjolska nije u velikoj mjeri ovisna o energetskim tokovima koji prolaze kroz Hormuz, rat ipak utječe na volatilnost cijena na globaliziranom tržištu nafte i plina.
Alžir je nezamjenjiv izvor energije za Španjolsku; zajedno sa SAD-om, najveći je dobavljač plina toj zemlji, s ukupno isporučenih 128.500 GWh u 2025. godini, što čini gotovo 40% ukupnog uvoza.
Implikacije za Španjolsku
Ovaj povlašteni tretman Teherana mogao bi imati posljedice za Madrid, ističe Euronews.
Bijela kuća već je zaprijetila carinama na španjolske proizvode i povlačenjem obavještajne suradnje. Trump nije oklijevao napasti Sáncheza te je doveo u pitanje ulogu Španjolske u transatlantskom savezu.
Izrael, sa svoje strane, smatra Sánchezov stav „nagradom za iranski državni terorizam”.
Dok zemlje poput Francuske pažljivo prate smjer Španjolske, atlantski blok mogao bi se usprotiviti prihvaćanju pogodnosti od iranskog režima.
To bi mogla biti politička pobjeda za Sáncheza, zasjenjena činjenicom da dolazi od represivnog režima koji je ranije ove godine ubio oko 30.000 ljudi, ali i kratkotrajan uspjeh koji bi na kraju mogao dovesti do diplomatske izolacije Španjolske unutar Zapada.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare